Naše usluge
Pružamo usluge psihološke procjene, psihoterapije i individualnog savjetovanja, partnerskog savjetovanja, obiteljskog savjetovanja, grupnog rada, rada s organizacijama i edukacije. Kliknite na sličice i upoznajte se pobliže s uslugama koje nudimo. Moguće je dogovoriti rad na engleskom jeziku. Osim uživo, radimo i on line za osobe s područja čitave Hrvatske i Europe.
- All
Kako krenuti u proces psihoterapije?
Prvo provjerite radi li se o vašim životnim navikama
Naš um i tijelo su nerazdvojno povezani, a naša svakodnevna rutina i navike imaju dubok i trajan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Od rada i odmora, do prehrane i fizičke aktivnosti, svaki aspekt našeg života može doprinijeti ili smanjiti našu emocionalnu dobrobit. Različite životne navike, poput spavanja, prehrane, konzumacije pića i droga, oblikuju naše mentalno zdravlje. Prije odlaska psihoterapeutu važno je razmotriti potrebu rada na promjeni životnih navika.
Spavanje: Temeljna potreba
Spavanje je esencijalno za obnovu i regeneraciju našeg uma i tijela. Nedostatak sna može dovesti do poteškoća u koncentraciji, emocionalne nestabilnosti, pa čak i razvoja ozbiljnih mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Stoga je važno održavati higijenu spavanja osigurati redovite i dovoljne sate sna svake noći kako bismo održali svoje mentalno zdravlje.
Prehrana: Gorivo za um i tijelo
Ono što unosimo u svoje tijelo direktno utječe na funkcioniranje našeg živčanog sustava. Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima može poboljšati raspoloženje, dok prekomjerna konzumacija procesuirane hrane, šećera i zasićenih masti može doprinijeti osjećaju tjeskobe i depresije. Održavanje uravnotežene prehrane ključno je za podršku mentalnom zdravlju.
Kretanje: Pokretom do zdravijeg živčanog sustava
Fizička aktivnost nije važna samo za fizičko zdravlje, već i za održavanje zdravlja živčanog sustava koji je sastavni dio našeg organizma i s njime je povezan. Redovito kretanje oslobađa prirodne kemikalije u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Bilo da se radi o šetnji, trčanju, jogi ili vježbanju u teretani, svaki oblik kretanja može imati pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje i zdravlje živčanog sustava.
Konzumacija pića i droga: Kratki osjećaj olakšanja, dugoročne posljedice
Konzumacija alkohola, duhana ili droga često se koristi kao način suočavanja sa stresom i emocionalnim teškoćama. Međutim, ovi privremeni “pomoćnici” mogu dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem ako se koriste prekomjerno i dugoročno. Alkohol i droge mogu pogoršati simptome depresije i anksioznosti te dovesti do ovisnosti i drugih ozbiljnih problema. Pritom bismo naglasili da u droge ubrajamo i marihuanu te takozvane “legalne” droge iz smartshopova. Prekomjerno uzimanje takozvanih “lakih” droga je rizično. Njihovo se negativno djelovanje na živčani sustav često podcjenjuje. Iako njihovo djelovanje može donijeti kratkoročni osjećaj olakšanja simptoma napetosti, dugoročna, svakodnevna uporaba kod određenih osoba utječe na pogoršanje postojećih simptoma anksioznosti, a u nekim slučajevima i do težih stanja poput simptoma derealizacije i akutne psihoze.
Rad i odmor: Ravnoteža kao ključ
Rad i odmor su dva suprotstavljena, ali jednako važna aspekta našeg života. Prekomjerni rad može dovesti do stresa, iscrpljenosti i osjećaja izgaranja, dok nedostatak produktivnosti može uzrokovati osjećaj neispunjenosti i beskorisnosti. Stoga je važno uspostaviti ravnotežu između rada i odmora kako bismo održali svoje mentalno zdravlje i produktivnost.
Ekrani i društvene mreže – balans između povezanosti i samodostatnosti
Moderan način života često uključuje dugotrajno korištenje ekrana i društvenih mreža. Iako nam ovi alati pružaju mogućnost povezivanja s drugima i pristup informacijama, prekomjerna izloženost može dovesti do problema poput poremećaja spavanja, smanjene koncentracije i povećane anksioznosti. Važno je postaviti granice i pronaći ravnotežu između online aktivnosti i vremena za samoću, odmor i refleksiju.
Zdravim navikama poput redovitog sna, uravnotežene prehrane, fizičke aktivnosti i adekvatnog upravljanja stresom, kao i njegovanje socijalnih veza i sudjelovanje u kreativnim aktivnostima, možemo poboljšati kako se osjećamo i izgraditi otpornost na izazove koje nam život postavlja. Izbori koje činimo svakodnevno mogu imati dalekosežne posljedice na naše mentalno zdravlje, stoga je važno biti svjestan njihovog utjecaja i aktivno raditi na održavanju zdravih navika za sretan i ispunjen život.
1. Psihološka procjena
Osvijestili ste da bi vam koristilo obratiti se stručnoj osobi jer imate teškoća s mentalnim zdravljem i javlja se pitanje od kuda krenuti i kome se javiti. Kod nas u Savjetovalištu Žiraha prva stanica je psihološka procjena. Često se susrećemo s upitima je li nužna psihološka procjena kako bi se započeo psihoterapijski proces. Ako uspoređujemo mentalno zdravlje s fizičkim zdravljem, liječnik opće prakse uputit će nas na neke dodatne pretrage poput analize krvi i slično kako bismo dobili detaljnije informacije što se s nama događa. Upravo to radi i psihološka procjena, daje nam specifične informacije o područjima, vrsti i intenzitetu teškoća koju osoba ima na području mentalnog zdravlja. Psihološka procjena nije nužna, no može značajno olakšati započinjanje procesa psihoterapije i klijentu i psihoterapeutu u vidu određivanja adekvatnog psihoterapijskog pravca za klijenta, postavljanja terapijskih ciljeva, kliničke procjene psihoterapeuta pri odabiru tehnika koje će koristiti u radu s klijentom, razumijevanja mehanizama obrane koji se klijentu javljaju tokom procesa psihoterapije i slično. Također, daje informaciju o ozbiljnosti (intenzitetu) klijentovih simptoma te daje informaciju o potrebi uključivanja psihijatra u proces kako bismo klijentu omogućili timsku podršku.
Psihološka procjena traje otprilike 2 sata i sastoji se od testova inteligencije (kognitivno funkcioniranje), upitnika kojima procjenjujemo socio-emocionalno funkcioniranje te inventara ličnosti kojima zahvaćamo funkcioniranje ličnosti klijenata. Na kraju se provodi psihološki intervju, odnosno razgovor. Radi se o standardiziranim psihološkim testovima i upitnicima koje može primjenjivati i interpretirati isključivo psiholog.
Kako biste dogovorili termin psihološke procjene u Savjetovalištu Žiraha, potrebno je poslati email našoj psihologinji Sunčani na suncana.ziraha@gmail.com i ukratko objasniti razlog zbog kojeg se javljate. Cijena cjelokupne psihološke obrade za odraslu osobu je 200 eura, a za dijete je 250 eura. Na kraju psihološke obrade dobit ćete nalaz i mišljenje psihologinje koje onda možete dati na uvid psihoterapeutu, psihijatru, ako se radi o djetetu školskom stručnom timu i razrednici, općenito stručnim osobama koji su dio razloga zbog kojih ste se odlučili na psihološku procjenu.
2. Odabir psihoterapeuta i psihoterapijskog pravca
Korak ka psihoterapiji hrabar je i važan potez prema unaprjeđenju vašeg mentalnog zdravlja i dobrobiti. Međutim, odabir pravog psihoterapeuta i terapijskog pravca može biti izazovan, s obzirom na raznolikost pristupa i stilova terapije koji su dostupni.
U Hrvatskoj je djelatnost psihoterapije regulirana zakonom i usluge psihoterapije ovlašteni su davati licencirani psihoterapeuti koji su članovi psihoterapijske komore i edukanti koji u okviru svojeg obrazovanja moraju odraditi određeni broj sati psihoterapije pod supervizijom. Svakako provjerite nalazi li se vaš terapeut na popisu članova komore i zatražite dokaz o pohađanju edukacije kod ovlaštene psihoterapijske škole ako se radi o edukantu koji radi pod supervizijom. Na tržištu ima puno ljudi koji nude usluge različitog savjetovanja i coachinga, važno je poznavati razliku između njih i psihoterapije. Popis ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta možete pronaći na ovoj poveznici: https://www.hkpt.hr/imenici/imenik-pt-i-st/
Prije nego što krenete u potragu za psihoterapeutom, važno je razmisliti o svojim ciljevima i potrebama. Postavite si pitanja poput: Zašto tražim terapiju? Koje su moje glavne brige ili izazovi? Koje vrste terapije bi mi mogle najviše pomoći? Razumijevanje svojih ciljeva pomoći će vam usmjeriti potragu i olakšati odabir terapeuta. Postoji mnogo različitih terapijskih pravaca, svaki pravac ima svoje specifičnosti i fokus, pa je korisno istražiti ih kako biste bolje razumjeli koji bi vam pristup mogao najbolje odgovarati.
Preporuke prijatelja, obitelji ili kolega mogu biti izuzetno korisne prilikom odabira psihoterapeuta. Također, istraživanje recenzija i iskustava drugih ljudi može vam pružiti uvid u kvalitetu rada određenog terapeuta i terapijskog pristupa. No, važno je imati na umu da je odnos s psihoterapeutom jedan od najvažnijih čimbenika koji doprinosi ishodu psihoterapije, stoga, nije neuobičajeno da će isti terapeut nekome biti fantastičan, a nekome drugome grozan. Ako vam je netko preporučio terapeuta s kojim vi niste kliknuli, važno je da ne padnete u zamku razmišljanja da “s vama nešto nije u redu” i nastavite terapiju kod te terapeutkinje iako jasno osjećate da vam ne koristi, jednostavno potražite dalje. Važno je biti otvoren za promjene tijekom terapije. Možda ćete otkriti da odabrani terapeut ili terapijski pravac nisu pravi za vas, i to je u redu. Važno je biti otvoren za istraživanje različitih pristupa i pronaći onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama i ciljevima.
3. Indikacije za posjet psihijatru
Temeljem psihološke procjene psihologinja u nalazu navodi svoje preporuke od kojih jedna može biti i posjet psihijatrici, odnosno uključivanje psihijatrice u tretman klijentice. Tokom psihoterapije je također moguće da psihoterapeutkinja preporuči klijentici odlazak psihijatrici. Inventar za procjenu ličnosti koji koristimo u sebi sadrži takozvane ljestvice kritičnog sadržaja: Razmišljanje o samoubojstvu/smrti, Bespomoćnost/beznađe, Anksioznost, Zloupotreba psihoaktivnih tvari, Agresivnost, Ideje proganjanja i Aberantna iskustva. Indikacija za posjet psihijatru će biti visok rezultat na navedenim ljestvicama. Također, ako klijentica navodi da ima problema sa spavanjem i općenito promjene u svom dosadašnjem uobičajenom načinu usnivanja, spavanja i buđenja te osjećaj umora neovisno o količini sati sna. Nadalje, ako primjećuje promjene u mogućnosti koncentracije, pažnje i općenito efektivnosti u odrađivanju zadataka na poslu ili vezano za akademske obaveze. Indikacija za posjet psihijatru su i iznenadni, intenzivni „naleti“ emocija pri kojima osoba nema kontrolu nad svojim reakcijama i ponašanjem. Također, ako osoba nema motivaciju za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, ne održava osobnu higijenu, bezvoljna je duži period vremena. Teškoće u nošenju s proživljenim traumatskim iskustvom, akutnim stresom ili sindrom izgaranja na poslu također zahtijevaju uključivanje psihijatrice u tim koji pruža podršku osobi kroz proces psihoterapije.
Dodatna područja stručnosti koja je ponekad potrebno uključiti u skrb o mentalnom zdravlju su endokrinologija, neurologija i neuropsihologija. Psihologinja i psihoterapeutkinja ponekad daju preporuku da klijentica posjeti liječnika, odnosno psihologa iz navedenih područja.
4. Informirani pristanak i psihoterapijski sporazum
Svi klijenti koji dođu u Savjetovalište Žiraha, obvezni su prije početka terapijskog procesa pročitati i potpisati informirani pristanak i psihoterapijski sporazum. Tekst sporazuma dostupan je i na našoj web stranici te vam svakako preporučujemo da ga pročitate.
Kontakt
Adresa
Ul. kneza Domagoja 15, prizemlje desno, pozvonite na Žiraha
Pišite nam
Za prvi susret i opće informacije javite nam se na info.ziraha@gmail.com
Tim
Biserka Tomljenović, 095 7668 753, biserka.tomljenovic@gmail.com
Sunčana Rokvić, 091 893 8939, suncana.ziraha@gmail.com
Armela Gradac 098 461 820, armela.gradac@gmail.com
Više o ljudima koji čine Žirahu
Biserka Belicza-Tomljenović, magistra socijalnog rada i geštalt psihoterapeutkinja
Biserka je magistra socijalnog rada i geštalt psihoterapeutkinja. Za geštalt psihoterapeutkinju školovala se i diplomirala pri IGW-u (Institut für Integrative Gestalttherapie, Wurzburg) , pod vodstvom Jasenke Pregrad i Klausa Engela. Od 2020.g. članica je Hrvatske komore psihoterapeuta. Biserka je provela evaluaciju vlastitog psihoterapijskog rada primjenom metode CHAP (Change after psychotherapy) koja mjeri promjene kod klijenata nakon psihoterapije u četiri aspekta – simptoma, adaptivne sposobnosti, samo-uvida i nesvjesnih konflikata. Rezultati evaluacije ukazuju na to da je geštalt psihoterapija koju Biserka primjenjuje, za klijente iz uzorka, prouzročila mjerljive promjene u sva četiri područja. Naravno, rezultati se razlikuju kod svakog klijenta, kod jednih je mjerljiva promjena registrirana samo u nekim aspektima, a kod nekih u svima četirima. Članica je Društva geštalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske. Radi s adolescentima, odraslima, parovima i grupama. Kontinuirano se stručno usavršava i redovito sudjeluje na edukacijama vezanima uz razne aspekte psihoterapijskog i psihosocijalnog rada. Posvećena je kontinuiranom praćenju kvalitete vlastitog rada, povezivanju znanosti i psihoterapije i promicanju prava klijenata. Njeno dvadesetgodišnje iskustvo u radu s velikim i malim, međunarodnim i domaćim vladinim i nevladinim organizacijama i obrazovnim ustanovama u području stvaranja i zagovaranja učinkovitije provedbe politike društvenog uključivanja Roma i pružanju podrške maloljetnim roditeljima oblikovalo ju je u stručnjakinju s širokim rasponom znanja i vještina u području upravljanja odnosima, razrješavanju sukoba, medijaciji, obrazovanju odraslih, facilitiranju skupina čiji su članovi vrlo različitih razina obrazovanja i često međusobno suprotstavljenih stavova. Biserka radi na hrvatskom i engleskom jeziku i dostupna je za on-line rad.
Sunčana Rokvić, magistra psihologije i geštalt psihoterapeutkinja
Sunčana je magistra psihologije (diplomirala pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu) i geštalt psihoterapeutkinja. Edukaciju iz geštalt psihoterapije pohađala je u Gestalt centru Homa koji ima status akreditiranog instituta pri EAGT-u (European Association for Gestalt Therapy), pod vodstvom Jasenke Pregrad i Klausa Engela. Godine 2024. upisala je Sveučilišni specijalistički studij kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Time se vratila u ulogu studentice oko čega ima podijeljene osjećaje i vrlo je uzbuđena (uglavnom) vezano za nova znanja i proširenje postojećih te dijeljenje iskustava s kolegicama i kolegama iz prakse. U ožujku 2025. godine završila je Level 1 Basic treninga iz EMDR psihoterapijske tehnike. Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta, Zagrebačkog psihološkog društva te Društva geštalt i integrativnih psihoterapeuta Hrvatske. Radi psihološko savjetovanje i psihoterapiju te psihološku procjenu s odraslim osobama, djecom i mladima, roditeljima, parovima, obiteljima. Teme koje su “njene”, što privatno kroz vlastiti razvoj, što profesionalno kroz rad s dosadašnjim klijentima su odnosi (sa sobom, partnerski, obiteljski, prijateljski, na poslu, …) ljubav prema sebi i samopoštovanje, identitet i autentičnost, gubitak i tugovanje, anksioznost, poremećaji hranjenja, depresivnost, roditeljstvo, razvoj djece, učenje, … Kontinuirano se stručno usavršava i redovito sudjeluje na edukacijama vezanima uz razne aspekte psihoterapijskog i psihološkog rada.
Njen profesionalni razvojni put kreće od dječje i razvojne psihologije radom na Telefončiću – savjetovalištu za rani razvoj djece. Na Klinici za pedijatriju KBC Zagreb radila je psihološku procjenu i psihološko savjetovanje djece sa socio-emocionalnim i kognitivnim teškoćama u psihološkoj ambulanti. Na Zavodu za hematologiju i onkologiju pružala je psihološku podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim roditeljima u suradnji s udrugom Krijesnica. Duži niz godina u suradnji s Centrom Bea radi s klijenticama s poremećajima u prehrani. Radila je kao profesorica psihologije u srednjim školama u Zagrebu te vodila razne radionice i grupe podrške. Iz područja organizacijske psihologije, razvijala se kroz rad na projektima vezanim za ravnotežu poslovnog i privatnog života te obiteljski osviještene politike poslovanja. Od 2015. godine život ju je odveo u vode privatne prakse koje su se pokazale kao idealan prostor za daljnji razvoj sebe i svojih profesionalnih kompetencija kroz kontakt i rad s različitim i nadasve jedinstvenim osobama.
Armela je profesorica njemačkog jezika i književnosti, nositeljica Europskog certifikata iz dječje i adolescentne integrativne psihoterapije te članica Saveza psihoterapeuta Hrvatske (SPUH). U svom savjetodavnom radu susreće se većinom s učenicima i studentima, radeći u svom savjetovalištu i tijekom proteklog iskustva u Centru za mlade te jednoj zagrebačkoj gimnaziji, gdje je sudjelovala na projektima vezanim za mentalno zdravlje mladih i vodila radionice s tom dobnom skupinom. Već godinama je kolumnistica Jutarnjeg lista, odnosno priloga Doktor u kući, gdje u svojoj kolumni Ispod površine piše o specifičnostima u psihoterapijskom radu te pokušava dati odgovore na razne ljudske izazove iz svoje perspektive te iz svog terapijskog iskustva. Zbog specifičnosti ciljne skupine, vezano za dob, razvojnu fazu i životne ciljeve u svom savjetodavnom procesu jako često se susreće s perfekcionizmom i/ili patološkim perfekcionizmom kao podlogom svim ostalim problemima s kojima joj dolaze mladi ljudi, kao što su poremećaji hranjenja, školske fobije i depresije. U slobodno vrijeme piše članke i čita.
U radu s klijentima prvenstveno je orijentirana na individualni rad s odraslim osobama. Teme koje su joj bliske, i privatno i poslovno, su: osvještavanje emocija, povezivanje emocionalnog i kognitivnog, trauma i žalovanje, izazovi u odnosima (partnerskim, obiteljskim, prijateljskim), mijenjanje nezdravih životnih obrazaca (prehrana, prokrastinacija, opijati..), anksioznost, depresija, životne promjene, identitet, pripadanje, postavljanje granica, poslovni izazovi, i brojne druge.
Kontinurano se dodatno educira i koristi tehnike iz drugih područja u radu s klijentima.
Lovrenka Britvić je psihologinja s gotovo 15 godina iskustva u radu s djecom, adolescentima i odraslima, u različitim sustavima i kontekstima – obrazovanju, socijalnoj skrbi i visokom obrazovanju. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno je geštalt psihoterapeut pod supervizijom pri IGW institutu (završila pod vodstvom Jasenke Pregrad i Klausa Engela)
Tijekom svog profesionalnog puta radila je kao stručna suradnica u školama i u sustavu socijalne skrbi, predavala na visokoj školi te sudjelovala u brojnim projektima usmjerenima na razvoj mentalnog zdravlja. Aktivno je sudjelovala u lokalnoj zajednici održavajući predavanja i radionice na psihološke teme.
U individualnom savjetodavnom i terapijskom radu najčešće radi s osobama koje prolaze kroz krize identiteta, koje imaju anksiozno-depresivne simptome, te s osobama sa simbiotskim, narcisoidnim i opsesivno-kompulzivnim obrascima adaptacije ličnosti. Njezin rad temelji se na stvaranju sigurnog i autentičnog odnosa s klijentom, u kojemu se kroz svjesnost, kontakt i odgovornost otvara prostor za osobni rast i promjenu.
Dodatno se usavršavala kroz specijalizirane edukacije iz područja geštalt psihoterapije, s fokusom na teme: body movement (tijelo i pokret u terapiji), adaptacije ličnosti, obiteljska dinamika, tugovanje i suočavanje s gubitkom.
Blog
ŠTO JE ŽIRAHA
Žirahu je izmislio Ratko Koletić, umjetnik s autizmom. Neobični crtež ovog bića oduševio je prvo Irenu koja je rekla Bibi pa je onda oduševio Bibu pa dizajnere, a sve ostalo je povijest.. Prije par godina Biserka je upoznala Ratka, a kako je tada bila u potrazi za imenom i logom firme gnjavila je sve ljude oko sebe da joj predlažu imena, jednog vrućeg ljetnog dana na sajmu udruga u Zagrebu Irena iz Udruge za promicanje inkluzije
Identitet i geštalt
Tko sam ja? Potraga bez konačnog odgovora Često nas život potiče na razmišljanje o vlastitom identitetu, uz pitanje koje zvuči jednostavno, ali nosi ogromnu težinu: Tko sam ja? U suvremenom svijetu, koji favorizira brzinu i jasnoću, ovo pitanje može postati opterećujuće. Tražimo konačan, točan odgovor koji će nas definirati jednom zauvijek. No, što ako je takav pristup pogrešan? Prema geštalt terapiji, pitanje identiteta nije nešto što se može riješiti jednom za svagda. Mi nismo
Introjekti u geštalt psihoterapiji: Razumijevanje i oslobađanje od uvjetovanih vjerovanja
Introjekti su jedan od ključnih pojmova u geštalt psihoterapiji koji pomažu klijentima razumjeti kako i zašto se ponašaju na određene načine. Introjekti su vjerovanja, pravila, očekivanja i vrijednosti koje smo "progutali" iz okoline, često bez kritičkog promišljanja ili prilagođavanja vlastitim potrebama. Uzimajući u obzir da smo društvena bića koja od djetinjstva upijaju obrasce ponašanja i stavove roditelja, učitelja, društva i kulture, introjekti mogu duboko utjecati na našu percepciju sebe i svijeta oko nas.