Naše preporuke za kretanje u proces psihoterapije

0. Prvo provjerite radi li se o vašim životnim navikama

Naš um i tijelo su nerazdvojno povezani, a naša svakodnevna rutina i navike imaju dubok i trajan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Od rada i odmora, do prehrane i fizičke aktivnosti, svaki aspekt našeg života može doprinijeti ili smanjiti našu emocionalnu dobrobit. Različite životne navike, poput spavanja, prehrane, konzumacije pića i droga, oblikuju naše mentalno zdravlje. Prije odlaska psihoterapeutu važno je razmotriti potrebu rada na promjeni životnih navika.

 

Spavanje: Temeljna potreba 

Spavanje je esencijalno za obnovu i regeneraciju našeg uma i tijela. Nedostatak sna može dovesti do poteškoća u koncentraciji, emocionalne nestabilnosti, pa čak i razvoja ozbiljnih mentalnih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Stoga je važno održavati higijenu spavanja osigurati redovite i dovoljne sate sna svake noći kako bismo održali svoje mentalno zdravlje.

 

Prehrana: Gorivo za um i tijelo

Ono što unosimo u svoje tijelo direktno utječe na funkcioniranje našeg živčanog sustava.  Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima može poboljšati raspoloženje, dok prekomjerna konzumacija procesuirane hrane, šećera i zasićenih masti može doprinijeti osjećaju tjeskobe i depresije. Održavanje uravnotežene prehrane ključno je za podršku mentalnom zdravlju.

 

Kretanje: Pokretom do zdravijeg živčanog sustava

Fizička aktivnost nije važna samo za fizičko zdravlje, već i za održavanje zdravlja živčanog sustava koji je sastavni dio našeg organizma i s njime je povezan. Redovito kretanje oslobađa prirodne kemikalije u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Bilo da se radi o šetnji, trčanju, jogi ili vježbanju u teretani, svaki oblik kretanja može imati pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje i zdravlje živčanog sustava.

 

Konzumacija pića i droga: Kratki osjećaj olakšanja, dugoročne posljedice

Konzumacija alkohola, duhana ili droga često se koristi kao način suočavanja sa stresom i emocionalnim teškoćama. Međutim, ovi privremeni “pomoćnici” mogu dovesti do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem ako se koriste prekomjerno i dugoročno. Alkohol i droge mogu pogoršati simptome depresije i anksioznosti te dovesti do ovisnosti i drugih ozbiljnih problema. Pritom bismo naglasili da u droge ubrajamo i marihuanu te takozvane “legalne” droge iz smartshopova. Prekomjerno uzimanje takozvanih “lakih” droga je rizično. Njihovo se negativno djelovanje na živčani sustav često podcjenjuje. Iako njihovo djelovanje može donijeti kratkoročni osjećaj olakšanja simptoma napetosti, dugoročna, svakodnevna uporaba kod određenih osoba utječe na pogoršanje postojećih simptoma anksioznosti, a u nekim slučajevima i do težih stanja poput simptoma derealizacije i akutne psihoze.

 

Rad i odmor: Ravnoteža kao ključ

Rad i odmor su dva suprotstavljena, ali jednako važna aspekta našeg života. Prekomjerni rad može dovesti do stresa, iscrpljenosti i osjećaja izgaranja, dok nedostatak produktivnosti može uzrokovati osjećaj neispunjenosti i beskorisnosti. Stoga je važno uspostaviti ravnotežu između rada i odmora kako bismo održali svoje mentalno zdravlje i produktivnost.

 

Korištenje ekrana i društvenih mreža: Balans između povezanosti i samodostatnosti

Moderan način života često uključuje dugotrajno korištenje ekrana i društvenih mreža. Iako nam ovi alati pružaju mogućnost povezivanja s drugima i pristup informacijama, prekomjerna izloženost može dovesti do problema poput poremećaja spavanja, smanjene koncentracije i povećane anksioznosti. Važno je postaviti granice i pronaći ravnotežu između online aktivnosti i vremena za samoću, odmor i refleksiju.

 

Zdravim navikama poput redovitog sna, uravnotežene prehrane, fizičke aktivnosti i adekvatnog upravljanja stresom, kao i njegovanje socijalnih veza i sudjelovanje u kreativnim aktivnostima, možemo poboljšati kako se osjećamo i izgraditi otpornost na izazove koje nam život postavlja. Izbori koje činimo svakodnevno mogu imati dalekosežne posljedice na naše mentalno zdravlje, stoga je važno biti svjestan njihovog utjecaja i aktivno raditi na održavanju zdravih navika za sretan i ispunjen život.

 

1. Psihološka procjena

Osvijestili ste da bi vam koristilo obratiti se stručnoj osobi jer imate teškoća s mentalnim zdravljem i javlja se pitanje od kuda krenuti i kome se javiti. Kod nas u Savjetovalištu Žiraha prva stanica je psihološka procjena. Često se susrećemo s upitima je li nužna psihološka procjena kako bi se započeo psihoterapijski proces. Ako uspoređujemo mentalno zdravlje s fizičkim zdravljem, liječnik opće prakse uputit će nas na neke dodatne pretrage poput analize krvi i slično kako bismo dobili detaljnije informacije što se s nama događa. Upravo to radi i psihološka procjena, daje nam specifične informacije o područjima, vrsti  i intenzitetu teškoća koju osoba ima na području mentalnog zdravlja. Psihološka procjena nije nužna, no može značajno olakšati započinjanje procesa psihoterapije i klijentu i psihoterapeutu u vidu određivanja adekvatnog psihoterapijskog pravca za klijenta, postavljanja terapijskih ciljeva, kliničke procjene psihoterapeuta pri odabiru tehnika koje će koristiti u radu s klijentom, razumijevanja mehanizama obrane koji se klijentu javljaju tokom procesa psihoterapije i slično. Također, daje informaciju o ozbiljnosti (intenzitetu) klijentovih simptoma te daje informaciju o potrebi uključivanja psihijatra u proces kako bismo klijentu omogućili timsku podršku.

Psihološka procjena traje otprilike 2 sata i sastoji se od testova inteligencije (kognitivno funkcioniranje), upitnika kojima procjenjujemo socio-emocionalno funkcioniranje te inventara ličnosti kojima zahvaćamo funkcioniranje ličnosti klijenata. Na kraju se provodi psihološki intervju, odnosno razgovor. Radi se o standardiziranim psihološkim testovima i upitnicima koje može primjenjivati i interpretirati isključivo psiholog.

Kako biste dogovorili termin psihološke procjene u Savjetovalištu Žiraha, potrebno je poslati email našoj psihologinji Sunčani na suncana.ziraha@gmail.com i ukratko objasniti razlog zbog kojeg se javljate. Cijena cjelokupne psihološke obrade za odraslu osobu je 140 eura, a za dijete je 160 eura. Na kraju psihološke obrade dobit ćete nalaz i mišljenje psihologinje koje onda možete dati na uvid psihoterapeutu, psihijatru, ako se radi o djetetu školskom stručnom timu i razrednici, općenito stručnim osobama koji su dio razloga zbog kojih ste se odlučili na psihološku procjenu.

 

2. Odabir psihoterapeuta i psihoterapijskog pravca

Korak ka psihoterapiji hrabar je i važan potez prema unaprjeđenju vašeg mentalnog zdravlja i dobrobiti. Međutim, odabir pravog psihoterapeuta i terapijskog pravca može biti izazovan, s obzirom na raznolikost pristupa i stilova terapije koji su dostupni.

U Hrvatskoj je djelatnost psihoterapije regulirana zakonom i usluge psihoterapije ovlašteni su davati licencirani psihoterapeuti koji su članovi psihoterapijske komore i edukanti koji u okviru svojeg obrazovanja moraju odraditi određeni broj sati psihoterapije pod supervizijom. Svakako provjerite nalazi li se vaš terapeut na popisu članova komore i zatražite dokaz o pohađanju edukacije kod ovlaštene psihoterapijske škole ako se radi o edukantu koji radi pod supervizijom. Na tržištu ima puno ljudi koji nude usluge različitog savjetovanja i coachinga, važno je poznavati razliku između njih i psihoterapije. Popis ovlaštenih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta možete pronaći na ovoj poveznici: https://www.hkpt.hr/imenici/imenik-pt-i-st/

Prije nego što krenete u potragu za psihoterapeutom, važno je razmisliti o svojim ciljevima i potrebama. Postavite si pitanja poput: Zašto tražim terapiju? Koje su moje glavne brige ili izazovi? Koje vrste terapije bi mi mogle najviše pomoći? Razumijevanje svojih ciljeva pomoći će vam usmjeriti potragu i olakšati odabir terapeuta. Postoji mnogo različitih terapijskih pravaca, svaki pravac ima svoje specifičnosti i fokus, pa je korisno istražiti ih kako biste bolje razumjeli koji bi vam pristup mogao najbolje odgovarati.

Preporuke prijatelja, obitelji ili kolega mogu biti izuzetno korisne prilikom odabira psihoterapeuta. Također, istraživanje recenzija i iskustava drugih ljudi može vam pružiti uvid u kvalitetu rada određenog terapeuta i terapijskog pristupa. No, važno je imati na umu da je odnos s psihoterapeutom jedan od najvažnijih čimbenika koji doprinosi ishodu psihoterapije, stoga, nije neuobičajeno da će isti terapeut nekome biti fantastičan, a nekome drugome grozan. Ako vam je netko preporučio terapeuta s kojim vi niste kliknuli, važno je da ne padnete u zamku razmišljanja da “s vama nešto nije u redu” i nastavite terapiju kod te terapeutkinje iako jasno osjećate da vam ne koristi,  jednostavno potražite dalje.  Važno je biti otvoren za promjene tijekom terapije. Možda ćete otkriti da odabrani terapeut ili terapijski pravac nisu pravi za vas, i to je u redu. Važno je biti otvoren za istraživanje različitih pristupa i pronaći onaj koji najbolje odgovara vašim potrebama i ciljevima.

 

3. Indikacije za posjet psihijatru

Temeljem psihološke procjene psihologinja u nalazu navodi svoje preporuke od kojih jedna može biti i posjet psihijatrici, odnosno uključivanje psihijatrice u tretman klijentice. Tokom psihoterapije je također moguće da psihoterapeutkinja preporuči klijentici odlazak psihijatrici. Inventar za procjenu ličnosti koji koristimo u sebi sadrži takozvane ljestvice kritičnog sadržaja: Razmišljanje o samoubojstvu/smrti, Bespomoćnost/beznađe, Anksioznost, Zloupotreba psihoaktivnih tvari, Agresivnost, Ideje proganjanja i Aberantna iskustva. Indikacija za posjet psihijatru će biti visok rezultat na navedenim ljestvicama. Također, ako klijentica navodi da ima problema sa spavanjem i općenito promjene u svom dosadašnjem uobičajenom načinu usnivanja, spavanja i buđenja te osjećaj umora neovisno o količini sati sna. Nadalje, ako primjećuje promjene u mogućnosti koncentracije, pažnje i općenito efektivnosti u odrađivanju zadataka na poslu ili vezano za akademske obaveze. Indikacija za posjet psihijatru su i iznenadni, intenzivni „naleti“ emocija pri kojima osoba nema kontrolu nad svojim reakcijama i ponašanjem. Također, ako osoba nema motivaciju za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, ne održava osobnu higijenu, bezvoljna je duži period vremena. Teškoće u nošenju s proživljenim traumatskim iskustvom, akutnim stresom ili sindrom izgaranja na poslu također zahtijevaju uključivanje psihijatrice u tim koji pruža podršku osobi kroz proces psihoterapije.

Dodatna područja stručnosti koja je ponekad potrebno uključiti u skrb o mentalnom zdravlju su endokrinologija, neurologija i neuropsihologija. Psihologinja i psihoterapeutkinja ponekad daju preporuku da klijentica posjeti liječnika, odnosno psihologa iz navedenih područja.