Nova studija Sveučilišta u Nottinghamu pokazala je da društva u kojima živimo izravno utječu na to koliko smo nepošteni. Studija „Intrinzično poštenje i prevalencija kršenja pravila u raznim društvima“ utvrdila je da će ljudi iz korumpiranijih društava biti skloniji kršenju pravila od onih iz društva u kojima se na kršenje pravila gleda znatno strože. U okviru istraživanja, proveden je eksperiment u 23 države koje su se značajno razlikovale po razini korupcije. Ispitano je više od 2500 ljudi kako bi se utvrdilo koliko će biti pošteni u situaciji kada bi mogli lagati bez da ih se otkrije. U eksperimentu su osobe sjedile u izoliranoj kabini i zadatak im je bio dva puta baciti kockice. Nakon toga, morali su odgovoriti koji je bio prvi broj koji su dobili. Prije eksperimenta im je rečeno da će visina nagrade u novcu koju će dobiti ovisiti o visini broja koji dobiju, što je veći broj – veća je i nagrada. Istraživači su koristili statističku vjerojatnost kako bi procijenili koliko su istiniti rezultati različitih skupina ispitanika. Temeljem statističke analize bilo je lako utvrditi koliko se visokih rezultata pojavljuje u skupini, a koji su izvan okvira vjerojatnosti. Istraživanje je pokazalo da su ljudi, bez obzira na to što je u nekim slučajevima očito došlo do varanja, zapravo, začuđujuće pošteni. Zanimljivo je, međutim, da istraživači u skupinama koje su više varale nisu zabilježili nagli porast dobivanja najvišeg broja, iako je najviši broj donosio najviše novaca. To je pozitivna stvar, jer ni u jednoj državi nisu naišli na očito i prevladavajuće varanje. No, iako nije bilo puno očitog varanja, ljudi su svugdje pokazivali sklonost da „varaju samo malo“. Na primjer, ljudi bi dva puta bacali kocke, i umjesto kažu koji su prvi broj dobili, davali bi najviši rezultat koji su dobili u oba bacanja. No, ipak, utvrđene su zanimljive razlike između različitih zemalja. Naime, ispitanici iz društava u kojima postoji visoka razina korupcije, političke prevare, pronevjere i nepoštenja, davali su više rezultate na bacanju kocaka, tj. bili su nepošteniji od ljudi iz društava u kojima nema toliko korupcije. To ne znači da su oni bili ukupno nepošteniji, već jednostavno, da se njihova mjera prihvatljivog nepoštenja razlikovala. Naime, ljudi određuju prihvatljivu granicu vlastitog nepoštenja prema onome što misle da je opravdano u njihovim društvima i onome čime su svakodnevno okruženi. Ovo istraživanje je pokazalo da ljudi, svugdje u svijetu, žele zadržati pozitivnu sliku o sebi i varaju upravo onoliko koliko smatraju da je društveno prihvatljivo.
I tako je još jedna narodna poslovica dobila znanstvenu potvrdu pa možemo reći da riba stvarno smrdi od glave.
Članak je preveden i obrađen te preuzet s portala PHYSORG http://phys.org/news/2016-03-society-strong-honest.html
Više informacija: Simon Gächter et al. Intrinsic honesty and the prevalence of rule violations across societies, Nature (2016). DOI: 10.1038/nature17160
http://phys.org/news/2016-03-society-strong-honest.html#jCp